Planiranje prehrane za osobe sa šećernom bolešću prema ADA sustavu (1)

Poznavanje osnovnih činjenica o sastavu hrane i preporuka o dnevnom unosu hranjivih tvari i energije pomoći će osobama sa šećernom bolešću u razumjevanju i korištenju prihvaćenih principa i metoda u planiranju vlastitih jelovnika. Pri tome je najvažniji odgovor na pitanje kako nutritivne činjenice pretvoriti u namirnice, jela, obroke i jelovnike. Odgovor se nalazi u ADA sustavu prehrane (ADA - American Dietetic Association i American Diabetes Association), odnosno u Listama zamjena jednakovrijednih namirnica, koji se koristi i u Hrvatskoj (v. Tablicu 5.).

U skladu s općim prehrambenim smjernicama, utvrđene su liste zamjena jednakovrijednih namirnica i model prilagođene piramide pravilne prehrane za planiranje prehrane osobama sa šećernom bolešću. Prema ADA sustavu namirnice su svrstane u 6 osnovnih skupina i nekoliko podskupina. Podjela namirnica u skupine temelji se na njihovom sastavu makronutrijenata (ugljikohidrata, bjelančevina i masti) i o tome ovisnoj energijskoj vrijednosti pa se tako svaka skupina odlikuje svojim posebnostima. Namirnice unutar svake pojedine skupine sadrže približno jednaku količinu i odnos makronutijenata i slične su energijske vrijednosti.

Nadalje, skupine namirnica su prema sadržaju ugljikohidrata podjeljene u skupine koje sadrže ugljikohidrate (Kruh i zamjene, Voće, Mlijeko i zamjene i Povrće) i skupine bez ugljikohidrata (Meso i Masti). Vrijednost ovog sustava i lista namirnica je u tome što pruža jednostavnu mogućnost da dobro educirana osoba sa šećernom bolešću lako i brzo uoči i zapamti koje skupine namirnica sadrže ugljikohidrate i u kojoj količini te ovu činjenicu primjeni u metodi računanja ugljikohidrata, odnosno određivanja potrebne doze inzulina prema uzetoj hrani.

Liste zamjena jednakovrijednih namirnica sadrže podatke o veličini serviranja (količini namirnice) po jedinici serviranja, energijskoj vrijednosti, sadržaju ukupnih ugljikohidrata, jednostavnih šećera i biljnih vlakana, ukupnih bjelančevina, ukupnih masti, zasićenih masnih kiselina, jednostruko nezasićenih masnih kiselina, višestruko nezasićenih masnih kiselina, transmasnih kiselina, kolesterola i natrija.

Tablica 5. Sadržaj makronutrijenata i energijska vrijednost namirnica po listama^#

^#Unutar svake liste namirnica postoji po nekoliko podlista od kojih su neke navedene i u ovoj tablici.

Primjena ovog sustava temelji se na principu izbora različitih namirnica iz pojednih skupina i njihove međusobne zamjene unutar iste skupine. Za primjenu ovakve metode u slaganju obroka i jelovnika potrebno je znati koje količine namirnica se mogu međusobno zamjenjivati. Za tu svrhu se upotrebljava termin JEDINICA namirnice kao ekvivalent KOLIČINI SERVIRANJA.  JEDINICE namirnica određene skupine slične su po svom sastavu makronutrijenata (ugljikohidrata, bjelančevina i masti) i ovisno o tome i po energijskoj vrijednosti (kalorijama), ali se razlikuju u količini. Sve namirnice unutar iste skupine mogu se međusobno zamjenjivati pa su shodno tome uspostavljene liste zamjena jednakovrijednih namirnica. 

Npr. u skupinu namirnica Kruh i zamjene (ili škrobnu skupinu) svrstane su žitarice i proizvodi od žitarica, riža, škrobno povrće, krekeri i grickalice, ali i mahunarke. Značajka ove skupine je da sve namirnice svrstane unutar liste sadrže u određenoj, različitoj količini koja predstavlja jednu jedinicu namirnica te skupine približno 15 g ugljikohidrata, 0 do 3 g bjelančevina, 0 do 1 g masti i energijske su vrijednosti od ≈80 kcal. U primjeni to izgleda ovako:

1 JEDINICA NAMIRNICA IZ SKUPINE KRUH I ZAMJENE	1 JEDINICA KRUHA (od miješanog brašna)	1 JEDINICA KRUMPIRA	1 JEDINICA GRAHA (trešnjevca)
KOLIČINA	38 g KRUHA	72 g KRUMPIRA (oljuštenog)	30 g GRAHA (sirovog) ≈90 g GRAHA (kuhanog
SERVIRANJE	1 KRIŠKA KRUHA	1 MALI KRUMPIR (kuhani)	1 ŠAKA GRAHA (sirovog) ≈⅓ ZDJELICE GRAHA (kuhanog)
ENERGIJA	*87 kcal	*67 kcal	*102 kcal

*Određene razlike u energijskoj vrijednosti postoje zbog razlike u količini bjelančevina (u grahu i kruhu) i ugljikohidrata (u grahu), pa su ove namirnice svrstane u različite podliste iste skupine. Naime, namirnice iz skupine mahunarki svrstane su i u listu namirnica Meso i zamjene zbog visokog sadržaja bjelančevina (≈7 g BJ po jedinici namirnice). Međutim, količina mahunarki sa 7 g bjelančevina, koja predstavlja 1 jedinicu bjelančevina (kao i namirnice iz skupina Mlijeko i zamjene i Meso i zamjene, koje možemo nazvati i bjelančevinastim skupinama), sadrži prosječno nešto više ukupnih ugljikohidrata (≈20 g) nego li je to prosjek škrobne skupine. Međutim, mahunarke sadrže i mnogo više biljnih vlakana (≈6,3 g) po jedinici serviranja, što utječe na izračun ukupne količine ugljikohidrata i energijske vrijednosti. Ako je količina biljnih vlakana po jedinici namirnice ≥5 g ukupnu količinu ugljikohidrata u izračunu treba umanjiti za polovinu količine biljnih vlakana (v. dalje). U tom slučaju se jedna jedinica namirnica iz skupine mahunarki može računati kao jedna ugljikohidratna jedinica (1 UH jedinica).

Praktična vrijednost ovog sustava leži u činjenici da se njime na jednostavan način prikazuje kako se u jednom obroku mogu zamjenjivati različite namirnice istih skupina bez velike opasnosti da nastanu bitne razlike u unosu hranjivih tvari i energije. Zgodan je primjer kada u obroku ne želimo konzumirati npr. rižu ili krumpir pa ih jednostavno zamjenimo odgovarajućom količinom kruha, ili kada uz količinu od pola tanjura graha uzmemo jednu krišku kruha pri zadanoj ukupnoj količini ugljikohidrata, odnosno cijelu količinu tanjura graha s tjesteninom, ali bez kruha.

Zapamtite:

 1 JEDINICA NAMIRNICA ISTE SKUPINE = 

SLIČNA KOLIČINA MAKRONUTRIJENATA = 

PRIBLIŽNO JEDNAKA ENERGIJSKA VRIJEDNOST = 

RAZLIČITA KOLIČINA SERVIRANJA