Prikazani su postovi s oznakom povišen krvni tlak. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom povišen krvni tlak. Prikaži sve postove

četvrtak, 31. svibnja 2012.

Može i bez soli!

Ovaj tekst sam napisala prije više od tri godine (2009.), kada sam provela i objavila rad kojemu je cilj bio ustanoviti unosimo li prehranom pretjerane količine soli, kakva je informiranost građana te kakve informacije o soli dobivamo iz deklaracija na namirnicama. Provedena je anketa o navikama i informiranosti građana o kuhinjskoj soli u prehrani te nutritivna analiza i usporedba recepata jela i obroka ponuđenih kroz razne medije te analiza deklaracija na gotovim i polugotovim industrijskim proizvodima.
Tada je u organizaciji CRASH (Croatian Action on Salt and Health) održan Svjetski tjedan borbe protiv soli (World Salt Awareness Week), koji je u 2009. godini bio posvećen soli koja se konzumira jedući izvan kuće (restorani, domjenci). Pokrenuta je inicijativa za smanjenjem soli u industrijskim prehrambenim proizvodima, posebice u kruhu i drugim pekarskim proizvodima. Upućen je poziv proizvođačima u pekarskoj industriji da se na nacionalnoj razini smanji količina soli koja se dodaje pri proizvodnji kruha i drugih pekarskih proizvoda za barem 10% do 15%, a zatim nakon određenog vremenskog razdoblja do 25% (1,5 g/100 g brašna), što su za cilj postavile i ostvarile neke razvijene zemlje u svijetu (Finska, Japan, Velika Britanija). Posebno je istaknuta i potreba da se uvede obveza obilježavanja proizvoda, tj. isticanja količine soli (natrija) na deklaracijama namirnica, kako bi potrošači mogli sami izračunati količinu unosa soli. Zaključeno je da je prijeko potrebno provoditi edukaciju populacije, ali i zdravstvenih djelatnika, kao i aktivno uključiti prehrambenu industriju i ugostiteljstvo.
U međuvremenu, koliko znam, ovaj cilj još nije u potpunosti ostvaren, iako ima naznaka da se stvari ipak polako mjenjaju.

Zanimljiv članak o soli u pekarskim proizvodima u Hrvatskoj možete pročitati na stranicama Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo (HČJZ) -  Količina soli u hrvatskim pekarskim proizvodima
 

Može i bez soli!

Kuhinjska sol u prehrani - Unosimo li prehranom previše soli?


Da Hrvati jedu preslanu (presoljenu hranu) činjenica je utvrđena istraživanjem koje ukazuje da Hrvati u prosjeku dnevno unose 12 do 16 grama soli, premda je odraslim osobama potrebno svega 3 do 6 grama. Neosporna je i činjenica da je natrij (Na), koji čini oko 40% mase kuhinjske soli, životno važan mineral u održavanju ravnoteže tekućine u organizmu, za prijenos živčanih impulsa, za kontrakciju mišića itd. Također je činjenica da ovaj mineral moramo unositi hranom, jer ga organizam ne stvara. Međutim, treba znati koje su nam količine natrija, odnosno soli potrebne, u kojoj hrani i u kakvoj količini ih nalazimo, i postoji li uopće potreba za dodatnim količinama pri kuhanju i konzumiranju hrane.
Unatoč navodu da je odrasloj osobi dnevno potrebno unositi 3 do 6 grama soli, odnosno, sukladno tome, 1164 do 2328 miligrama natrija, nema jasnih dokaza da unos većih količina soli jednako škodi svim ljudima. Naime, postoje dokazi da nisu svi ljudi jednako osjetljivi na sol, a poglavito se to odnosi na osjetljivost povezanu s porastom krvnog tlaka u nekih osoba, dok kod drugih, unatoč povećanom unosu kuhinjske soli, taj porast izostaje. Brojna istraživanja su pak pokazala (najznačajnija je Intersalt studija), da s povećanjem unosa kuhinjske soli raste i krvni tlak. Dokazano je da do porasta krvnog tlaka starenjem značajnije dolazi u populacijama koje prehranom unose više soli, nego u onima kod kojih je taj unos manji. Iako ne postoji test osjetljivosti na sol, ipak se svima preporuča umjerenost i razboritost, a većina zdravstvenih djelatnika je suglasna da unos natrija treba ograničiti na 2400 miligrama na dan, odnosno, odgovarajuće tomu, uzimati dnevno najviše do 6 grama kuhinjske soli.

Sol i kardiovaskularni rizik

Hipertenzija ili povišen krvni tlak vodeći je čimbenik kardiovaskularnog rizika, odnosno rizika od moždanog udara, zatajenja srca i infarkta miokarda. Učestalost pojave hipertenzije među stanovništvom razvijenih zemalja, ali i onih u razvoju, neprestano raste. Tako u Hrvatskoj 37% odraslog stanovništva ima povišen krvni tlak, i to iznad razine od 140/90 mmHg. Nadalje, veliki broj osoba ima tlak iznad 135/85 mmHg, tzv. visoko normalan tlak, koji također sa sobom nosi povišen rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Žalosno je da mnogi nisu svjesni postojanja svoga visokog tlaka, kao što ni mnogi, unatoč liječenju često i s po tri lijeka za snižavanje krvnog tlaka, ne uspijevaju postići dobru kontrolu. Činjenica da u Hrvatskoj svaki drugi stanovnik umre od kardiovaskularnih bolesti samo je posljedica navedenih brojka. Povišen krvni tlak je, zajedno sa šećernom bolešću, i najčešći uzrok zatajenja bubrega, a učestalost ovih stanja također je u porastu. Nesvjesnost postojanja ovih "tihih ubojica" kod mnogih osoba razlog je kašnjenju s početkom liječenja, postavljanju dijagnoze tek u stadiju razvoja komplikacija, a time i manjem uspjehu liječenja i kontrole bolesti te nastanku invalidnosti i prerane smrti. Usprkos činjenici da je postavljanje dijagnoze ovih stanja relativno jednostavno, brzo i jeftino, mjere prevencije se ili ne provode, ili nisu dovoljno učinkovite, pa ne čudi tendencija porasta njihove učestalosti.

ZAPAMTITE
Preporučen dnevni unos kuhinjske soli je 3 do 6 g.
Jedna mala žlica sadrži 5 g soli.
3 g soli = 1164 mg Na
5 g soli = 1940 mg Na
6 g soli = 2328 mg Na
Sol (natrij) se nalazi u namirnicama koje svakodnevno uzimamo, prosječno u ukupnoj količini gotovo dnevnih potreba, pa i ako se pridržavamo uputa o pravilnoj uravnoteženoj prehrani. Stoga je rijetko potrebno hranu dosoljavati.












Glavni uzroci ovih stanja su način života i loše navike. Sjedilački način života, stresna brzina kojom se "lovi" egzistencija, loše prehrambene navike, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola, samo su neki od čimbenika rizika na koje nedvojbeno možemo utjecati. Osvješćivanje i neprestano podsjećanje javnosti, uz neodgodivu i trajnu edukaciju od vrtića do starosti, jedine su mjere kojima možemo ovaj trend zaustaviti. Konzumacija prekomjernih količina kuhinjske soli također je samo loša navika koju, nažalost, tvrdoglavo potiče prehrambena industrija. Količine soli koje sadrže brojni industrijski polugotovi i gotovi prehrambeni proizvodi daleko nadmašuju količine potrebne u tehnološkom procesu obrade hrane, odnosno u konzerviranju, regulaciji fermentacije, začinjavanju radi poboljšanja ukusa, održavanju boje itd. 

Kako je već navedeno, s povećanjem unosa kuhinjske soli raste krvni tlak. Prekomjeran unos kuhinjske soli i neovisno od učinka na krvni tlak dovodi do srčane i bubrežne bolesti, što nadalje povećava ukupan kardiovaskularni rizik. Istraživanja, a najpoznatija je DASH studija, pokazuju da smanjen unos kuhinjske soli dovodi do snižavanja krvnog tlaka. U drugoj poznatoj studiji praćen je učinak smanjenja unosa kuhinjske soli na dugoročan rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i smrtnost. Pokazalo se kako se i s malom redukcijom unosa soli može postići smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. 

Razni mehanizmi mogu dovesti do sol-osjetljivosti, a važna je činjenica kako je hipertenzija uzrokovana osjetljivošću na sol učestalija u starijih osoba, u bolesnika s metaboličkim sindromom, šećernom bolešću, i onih s bubrežnim bolestima, dakle u onim skupinama čija brojnost neprestano raste. Kako povećan unos kuhinjske soli povećava kardiovaskularni rizik i neovisno od njegova učinka na arterijski tlak, mjere smanjivanja unosa treba preporučiti svima, bez obzira je li njihova hipertenzija osjetljiva na sol ili nije. U svim smjernicama za liječenje hipertenzije početak liječenja je, uz edukaciju bolesnika, usmjeren na promjene loših životnih navika, u čemu smanjen unos kuhinjske soli ima primarno mjesto. Ne samo u početku, nego i trajno tijekom medikamentnog liječenja, naglašava se važnost smanjenja unosa soli. 
Smanjenje dnevnog unosa soli u zdravih osoba ima preventivan učinak na nastanak hipertenzije, a u osoba s hipertenzijom, dijabetesom, bolešću bubrega i kardiovaskularnim bolestima restrikcije trebaju biti i veće. 

Sol i prehrambene navike 

Povijest soli stara je i još uvijek traje, a koliko je sol značajna u ljudskom životu pokazuje neprestana i nanovo aktualna priča – za i protiv. Čovjek je počeo konzumirati sol kada je od lovca postao ratarom i počeo uzgajati biljke, vjerojatno otkrivši sol kao začin, dok je kao lovac uzimao dovoljno soli iz mesa ulovljenih životinja. Epiteti u prošlosti pridavani soli kao moćnoj i ljekovitoj tvari i dalje doslovno "drže vodu". Nekad skupa kao zlato, danas je najjeftinija, ali i nadalje potrebna. Toliko je bila dragocjena, da su Rimski vojnici za plaću dobivali sol, mijenjala se za zlato, jantar i bakar, njome su plaćali porezi, zbog nje vodili ratovi, uz nalazišta su nicala naselja, a poznate ceste soli kojima je ona prevožena danas su turističke atrakcije. U mnogim religijama i kulturama sol ima simboličko značenje. Grci su u svojim obredima sol posvećivali. Židovski žrtvenici uključivali su sol na Sabat, a Židovi još uvijek umaču kruh u sol kao znak sjećanja na žrtvovanja. U Starom zavjetu, Lotova žena je bila pretvorena u stup od soli. Isus je svoje učenike nazivao "solju Zemlje", metaforom za mudrost, nepotkupljivost, vječnost i savez između Boga i čovjeka. Na slici Leonarda Da Vincija "Posljednja večera", izdajnik Juda je prosuo sol iz posude, što je simbol zla i loše sreće. I danas se tradicionalno vjeruje kako onaj tko prospe sol naprstak soli treba baciti preko svoga lijevog ramena, da otjera zle duhove. I u budizmu se vjeruje da sol rastjeruje zle duhove.

Zli duhovi i dalje ne miruju, pa žličicu soli radije bacite preko ramena, nego u vlastiti tanjur. Činjenice o soli kao životno potrebnoj tvari s jedne strane, te škodljivosti zbog prekomjernog unosa s druge, mogu se izmiriti. Naime, analizom namirnica koje svakodnevno konzumiramo, ispitivanjem i mijenjanjem vlastitih prehrambenih navika, čitanjem deklaracija na namirnicama, izbjegavanjem polugotovih i gotovih industrijskih prehrambenih proizvoda, izbjegavanjem dosoljavanja hrane pri kuhanju i konzumiranju jela, možemo mnogo učiniti za svoje zdravlje.
Rezultati vlastitog prigodnog istraživanja, koje je provedeno s ciljem utvrđivanja unosimo li prehranom prekomjerne količine kuhinjske soli, kakva je informiranost građana te kakve nam informacije o soli nude deklaracije na namirnicama, ukazuju na loše prehrambene navike i, što je najgore, na neodgovornost javnih medija koji nam uporno šalju loše ili pak potpuno netočne poruke, a koje nažalost mogu štetiti našem zdravlju. Rezultati su dobiveni anketom o navikama i obaviještenosti građana o kuhinjskoj soli u prehrani, nutritivnom analizom i usporedbom recepata jela i obroka ponuđenih kroz razne medije (novine, časopisi, televizija, internet, razne kuharice) te analizom deklaracija na gotovim i polugotovim industrijskim proizvodima.

Rezultati ankete ukazuju na nedovoljnu informiranost građana o kuhinjskoj soli u prehrani. Većina anketiranih dosoljava hranu pri kuhanju i konzumiranju, odnosno svega 32% njih je odgovorilo da hranu ne dosoljavaju. 64% ispitanika su odgovorili da dosoljavaju u prosjeku s 1-2 male žlice, što je već 5 do 10 g soli viška u dnevnom unosu, a 10% njih, prema odgovorima, dosoljavaju s 3 i više malih žlica, što znači najmanje 15 g soli prekomjerno. 59% ispitanika ne čitaju deklaracije na namirnicama, a jednako toliko njih ne smatra poželjnim da ih se u restoranima ili pri kupnji "fast food" obroka upozna s prehrambenim vrijednostima namirnica i količinom u njima sadržane kuhinjske soli. Začuđuje podatak da 94% ispitanika zna za činjenicu da prekomjeran unos soli treba izbjegavati zbog utjecaja na povišenje krvnog tlaka, ali prema odgovorima ipak nisu spremni mijenjati postojeće navike.

Rezultati analize i usporedbe jela i obroka prikupljenih iz raznih medija i kuharica ukazuju da većina recepata – njih 90% – nema istaknutu točnu količinu dodane soli u jelu, premda je sol navedena u popisu potrebnih namirnica. U preostalima se najčešće navode količine od 1-2 male žlice soli (5-10 g soli, odnosno 1940-3880 mg Na) za pojedino jelo, odnosno 1,25-2,5 g soli (485–975 mg Na) po obroku. Analizom jela prema navedenim količinama nalazimo da je u samim namirnicama po obroku pojedinog jela sadržaj soli u prosjeku veći od 2,5 g, odnosno više o 1 g natrija (poglavito zbog prevelikih obroka, odnosno količina namirnica). Kombinacijama jela unutar obroka (npr. ručak: juha, glavno jelo, prilog i salata), najčešće dobivamo količine od preko 3,5 g soli, odnosno 1,35 g natrija po obroku, što bi bila gotovo dnevna potreba za unosom soli. Kombinacijom navedenih obroka (ručak i večera) i pribrajanjem prosječnog doručka prema navikama našeg stanovništva, dolazimo do podatka da bi ukupan dnevni unos soli konzumacijom takvih jelovnika nadmašio dnevne potrebe za najmanje 4 do 5 puta.

Prevelik energijski unos, loš odnos masnoća u obrocima, prevelik unos zasićenih masnoća i kolesterola, jednostavnih ugljikohidrata, uz nedovoljan unos svježeg voća i povrća te biljnih vlakana, samo su daljnje špekulacije koje proizlaze iz ove analize. Preostaje provesti detaljno ispitivanje, kako bismo došli do pravih rezultata i temeljem njih usmjerili daljnje aktivnosti.

Analizom deklaracija na namirnicama obzirom na sadržaj soli, odnosno natrija, dolazimo do rezultata da ih većina taj podatak ne sadrži, a ostale tek vrlo šturo ili na neadekvatan način. Naime, u Hrvatskoj ne postoji zakonska obveza navođenja sadržaja soli ili natrija na deklaracijama namirnica, tako da se podaci mogu pronaći većinom na proizvodima stranih proizvođača koji taj podatak ističu zbog obveze ili iz drugih razloga. Inače, do podataka o sadržaju soli u pojedinim proizvodima može se doći samo laboratorijskom analizom, odnosno postupcima po narudžbi, ili iz literature. Stoga nam preostaje samo nagađati koliko natrija sadrži naša svakodnevna kriška kruha!

Informacije o nutritivnom sastavu hrane iz restorana gotovo da i nije moguće dobiti, odnosno moralo bi se provesti opsežno istraživanje. Slična je situacija i s tzv. "brzom" hranom i hranom iz kućne dostave. Podatke o soli u takvoj hrani nije bilo moguće dobiti.

OPREZ!
Kod potpuno neslane dijete, unosom različitih namirnica organizam dobiva i do 1,8 g natrija (4,6 g soli) dnevno, ovisno o količini i izboru hrane, odnosno o ukupnom energijskom unosu. Veća količina soli koju unosimo nalazi se skrivena u gotovoj i polugotovoj industrijskoj hrani!

UNOS SOLI IZ HRANE:
Polugotova, gotova i restoranska hrana       77%
Neprerađene namirnice                             12%
Dodana sol tijekom  - kućne pripreme           5%
                           - pri konzumiranju          6%


Dnevni unos natrija iz industrijski neprerađenih namirnica je 10-15%. Dnevni unos natrija iz industrijski prerađenih namirnica je 70-75%.

*Tablice: Sadržaj natrija (Na) u pojedinim namirnicama.

NAMIRNICE
Na/100 g
žitarice, riža
1 - 3 mg
svježe voće
2 - 6 mg
svježe povrće
1 - 100 mg
mlijeko, jogurt
45 - 50 mg
perad
50 -110 mg
meso razno
43 - 100 mg
riba razna
43 - 161 mg
jaje
150 - 200 mg
tjestenine razne
5 -28 mg
orašasti plodovi
1 - 6 mg
mahunarke
1 - 216 mg
sjemenke razne
18 - 28 mg
















NAMIRNICE
 Na/100 g




kruh
500 – 600 mg
1 kriška kruha = 330-396 mg Na = 0,85-1,22 g soli
kukuruzne pahuljice
1160 mg
1 velika žlica  = 232 mg Na = 0,6 g soli
konzervirano povrće
>1200 mg




kiseli kupus
650 - 800 mg




sirevi razni
400 - 1250 mg
svjež kravlji sir - sirni namazi

mesne prerađevine
560 - 2730 mg 
hamburger - dimljena šunka

riblje prerađevine
460 - 650 mg




senf
1252 mg




kikiriki slani
440 mg




masline konzervirane
2250 mg




Vegeta
12760 mg
1 mala žlica   = 638 mg Na = 1,65 g soli
koncetrat  juhe (kocka)
4000 - 16000 mg
1 šalica juhe  = 400 mg Na = 1 g soli















*Izvor: ©Nutribaza beta v.1, MoreSmo produkt, d.o.o.

Većinom ne postoje podaci o soli, odnosno natriju, na deklaracijama domaćih proizvoda poput kruha, tjestenina, krekera, raznih keksa, konzerviranog povrća, mesnih prerađevina, itd. Međutim, podaci na mnogim proizvodima iz EU deklarirani su prema propisima EU koji uređuju deklariranje:
(1) Directive 2000/13/EC on the labelling, presentation and advertising of foods;
(2) Directive 90/496/EEC on nutrition labelling on foodstuffs
(3) Directive 96/8/EC on foods intended for use in energy-restricted diets for weight reduction 

Poražavajući je zaključak da nam se riječju i slikom kroz razne medije servira velika količina pogrešnih informacija, bez imalo volje i truda da se pokuša promijeniti pristup, što je moguće na vrlo jednostavan i lak način: navođenjem sastava hrane prema prehrambenim vrijednostima, označavanjem točnih količina dodane soli, začina i sl., te izbjegavanjem očito loših primjera koje možemo vidjeti u raznim TV emisijama, prilozima i nastupima kuhara. Pri tome bi gastronomski učinak ostao isti, a ni pravi gurmani ne bi bili zakinuti. Slično se uz malo volje i truda može postići i u restoranima, poglavito onima društvene prehrane, u hotelima, bolnicama, javnim ustanovama, ali i u malim restoranima koji se žele afirmirati kao restorani zdrave prehrane.

Deklariranje namirnica obzirom na sadržaj soli/natrija (Na) trebalo bi prema propisima EU o deklariranju hrane izgledati ovako:



Nizak sadržaj natrija/soli (Low sodium/salt)
Oznaka da je namirnica s niskim sadržajem soli ili sličnog značenja za potrošača može se postaviti na proizvod koji sadrži manje od 0,12 g natrija ili odgovarajuću količinu soli na 100 g ili 100 ml. Ukoliko je to prirodno obilježje namirnice, može se staviti oznaka "prirodno obilježje – smanjen sadržaj natrija/soli".
Vrlo nizak sadržaj natrija/soli (Very low sodium/salt)
Oznaka da je namirnica s vrlo niskim sadržajem soli ili sličnog značenja za potrošača može se postaviti na proizvod koji sadrži manje od 0,04 g natrija ili odgovarajuću količinu soli na 100 g ili 100 ml. Ukoliko je to prirodno obilježje namirnice može se staviti oznaka "prirodno obilježje – vrlo nizak sadržaj natrija/soli".
Bez natrija/soli (With no sodium/salt)
Oznaka da namirnica ne sadrži sol ili sličnog značenja za potrošača može se postaviti na proizvod koji sadrži manje od 0,005 g natrija ili odgovarajuću količinu soli na 100 g ili 100 ml. Ukoliko je to prirodno obilježje namirnice, može se staviti oznaka "prirodno obilježje – bez natrija/soli".

Inicijativa: "Manje soli – više zdravlja"

Nedvojbeno je da su prehrambene navike, način pripreme hrane i dosoljavanje prilikom jela uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli, a svakako treba istaknuti prikrivene izvore, kruh i tjesteninu te industrijski prerađenu i konzerviranu hranu, kojima unosimo više od 75% ukupne količine kuhinjske soli. Stoga je u Hrvatskoj pokrenuta inicijativa CRASH (Croatian Action on Salt and Health), koja je dio globalne WASH inicijative (World Action on Salt and Health), a cilj joj je poticati umjereniji unos soli u organizam obzirom na dokazane negativne učinke prekomjerne konzumacije. Inicijativom se namjeravaju postići pozitivne promjene te utjecati na izmjene zakona o deklariranju prehrambenih namirnica, a posebno će se nastojati i u procese industrijske obrade hrane uvesti promjene u smjeru smanjenja korištenja soli. Svjetska inicijativa WASH ima 360 članica iz 80 zemalja, a pridružila joj se i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Hrvatska je postala članicom inicijative kroz Hrvatsko društvo za hipertenziju, a CRASH inicijativa je dobila potporu Hrvatskog kardiološkog društva, Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodne udruge studenata medicine Hrvatske, medicinskih sestara, udruga bolesnika te niza građanskih udruženja. Sve aktivnosti odvijaju se pod okriljem Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Inicijativa se provodi pod sloganom "Manje soli - više zdravlja".

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi: "Više od 50% svih smrti i invalidnosti od srčanih bolesti i moždanog udara, koje zajedno uzevši ubijaju više od 12 milijuna ljudi svake godine, može se smanjiti kombinacijom jednostavnih učinkovitih nacionalnih mjera i individualnih akcija, odnosno redukcijom najznačajnijih čimbenika rizika, poput povišenoga krvnog tlaka, visokog kolesterola, debljine i pušenja."

EU Agencija za sigurnost hrane: "Uobičajeni unos natrija kod stanovništva Europe je visok i premašuje količine potrebne za normalno funkcioniranje. Sadašnje razine trošenja natrija se povezuju s velikom sklonošću povećanju krvnog tlaka, što se izravno povezuje s nastankom krvnožilnih i bubrežnih bolesti. Zbog toga, nacionalna i međunarodna tijela kao svoj cilj postavljaju smanjenje prekomjernog unosa natrija prehranom."


Rješenja za manje soli u prehrani
  • Kad god je moguće, birajte svježu ili zamrznutu hranu – povrće, ribu, meso.
  • Izbjegavajte konzerviranu hranu, a mesne prerađevine – hrenovke, salame, kobasice, slaninu, pršut i sl. – konzumirajte u malim količinama i planirano, bez obzira radi li se o peradi, crvenom mesu ili ribi.
  • Ne pretjerujte sa sirom i sirnim namazima. Birajte radije svjež sir, s manje soli i masnoća.
  • Svakodnevno jedite svježe voće.
  • Budite štedljivi s raznim prilozima, zamjenama i dodacima jelima, poput senfa, gotovih preljeva za salate, gotovih juha i juha u kocki, gotovih obroka, začina poput Vegete i sl.
  • Okus hrani možete poboljšati dodatkom raznih začina i biljaka. S malo mašte i izborom jelovnika, kušajte klinčić, bosiljak, lovorov list, muškatni oraščić, šafran, kadulju, kopar, češnjak, peršin, vlasac itd.
  • Uzimajte nesoljene orašaste plodove i sjemenke, krekere, kukuruzne kokice i sl. Izbjegavajte razne slane grickalice.
  • Posudu za soljenje pri posluživanju jela ne stavljajte na stol.
  • Čitajte deklaracije na namirnicama i odaberite proizvod s niskim sadržajem soli.
  • U restoranima odaberite, ako je moguće, hranu koja nije dosoljena.