Poznavanje osnovnih
činjenica o sastavu hrane i preporuka o dnevnom unosu hranjivih tvari i energije
pomoći će osobama sa šećernom bolešću u razumjevanju i korištenju prihvaćenih principa
i metoda u planiranju vlastitih jelovnika. Pri tome je najvažniji odgovor na pitanje kako nutritivne činjenice
pretvoriti u namirnice, jela, obroke i jelovnike. Odgovor se nalazi u ADA sustavu prehrane (ADA - American Dietetic Association i American
Diabetes Association), odnosno u Listama zamjena jednakovrijednih
namirnica, koji se koristi i u Hrvatskoj (v.
Tablicu 5.).
U
skladu s općim prehrambenim smjernicama,
utvrđene su liste zamjena jednakovrijednih namirnica i model prilagođene
piramide pravilne prehrane za planiranje prehrane osobama sa šećernom bolešću. Prema
ADA sustavu namirnice su svrstane u 6
osnovnih skupina i nekoliko podskupina. Podjela namirnica u skupine temelji se na njihovom sastavu
makronutrijenata (ugljikohidrata, bjelančevina i masti) i o tome ovisnoj
energijskoj vrijednosti pa se tako svaka skupina odlikuje svojim
posebnostima. Namirnice unutar svake
pojedine skupine sadrže približno jednaku količinu i odnos makronutijenata i
slične su energijske vrijednosti.
Nadalje, skupine namirnica su prema sadržaju ugljikohidrata podjeljene u skupine koje sadrže ugljikohidrate (Kruh i zamjene, Voće, Mlijeko i zamjene i Povrće) i skupine bez ugljikohidrata (Meso i Masti). Vrijednost ovog sustava i lista namirnica je u tome što pruža jednostavnu mogućnost da dobro educirana osoba sa šećernom bolešću lako i brzo uoči i zapamti koje skupine namirnica sadrže ugljikohidrate i u kojoj količini te ovu činjenicu primjeni u metodi računanja ugljikohidrata, odnosno određivanja potrebne doze inzulina prema uzetoj hrani.
Liste zamjena jednakovrijednih namirnica sadrže podatke o veličini serviranja (količini namirnice) po jedinici serviranja, energijskoj vrijednosti, sadržaju ukupnih ugljikohidrata, jednostavnih šećera i biljnih vlakana, ukupnih bjelančevina, ukupnih masti, zasićenih masnih kiselina, jednostruko nezasićenih masnih kiselina, višestruko nezasićenih masnih kiselina, transmasnih kiselina, kolesterola i natrija.
Tablica
5. Sadržaj makronutrijenata i energijska
vrijednost namirnica po listama#
#Unutar svake liste namirnica postoji po nekoliko podlista od kojih su
neke navedene i u ovoj tablici.
Primjena ovog sustava temelji se na principu
izbora različitih namirnica iz pojednih skupina i njihove međusobne zamjene
unutar iste skupine. Za primjenu ovakve metode
u slaganju obroka i jelovnika potrebno je znati koje količine namirnica se mogu
međusobno zamjenjivati. Za tu svrhu se upotrebljava termin JEDINICA namirnice kao ekvivalent KOLIČINI SERVIRANJA. JEDINICE namirnica određene skupine
slične su po svom sastavu makronutrijenata (ugljikohidrata, bjelančevina i
masti) i ovisno o tome i po energijskoj vrijednosti (kalorijama), ali se razlikuju
u količini. Sve namirnice unutar
iste skupine mogu se međusobno zamjenjivati pa su shodno tome uspostavljene
liste zamjena jednakovrijednih namirnica.
Npr. u skupinu namirnica Kruh i zamjene (ili škrobnu skupinu) svrstane
su žitarice i proizvodi od žitarica, riža, škrobno povrće, krekeri i
grickalice, ali i mahunarke. Značajka ove skupine je da sve namirnice svrstane
unutar liste sadrže u određenoj,
različitoj količini koja predstavlja
jednu jedinicu namirnica te skupine približno 15 g ugljikohidrata, 0 do 3
g bjelančevina, 0 do 1 g masti i
energijske su vrijednosti od ≈80 kcal.
U primjeni to izgleda ovako:
1 JEDINICA NAMIRNICA
IZ SKUPINE
KRUH I ZAMJENE
|
1
JEDINICA KRUHA
(od
miješanog brašna)
|
1
JEDINICA KRUMPIRA
|
1
JEDINICA GRAHA
(trešnjevca)
|
KOLIČINA
|
38 g
KRUHA
|
72 g
KRUMPIRA (oljuštenog)
|
30 g
GRAHA (sirovog)
≈90
g GRAHA (kuhanog
|
SERVIRANJE
|
1
KRIŠKA KRUHA
|
1
MALI KRUMPIR
(kuhani)
|
1 ŠAKA
GRAHA (sirovog)
≈⅓ ZDJELICE GRAHA
(kuhanog)
|
ENERGIJA
|
*87
kcal
|
*67
kcal
|
*102
kcal
|
*Određene razlike u
energijskoj vrijednosti postoje zbog razlike u količini bjelančevina (u grahu i
kruhu) i ugljikohidrata (u grahu), pa su ove namirnice svrstane u različite
podliste iste skupine. Naime, namirnice iz skupine mahunarki svrstane su i u
listu namirnica Meso i zamjene zbog visokog sadržaja bjelančevina (≈7 g BJ po jedinici namirnice).
Međutim, količina mahunarki sa 7 g bjelančevina, koja predstavlja 1 jedinicu
bjelančevina (kao i namirnice iz skupina Mlijeko i zamjene i Meso i zamjene,
koje možemo nazvati i bjelančevinastim skupinama), sadrži prosječno nešto više
ukupnih ugljikohidrata (≈20 g) nego
li je to prosjek škrobne skupine. Međutim, mahunarke sadrže i mnogo više
biljnih vlakana (≈6,3 g) po
jedinici serviranja, što utječe na izračun ukupne količine ugljikohidrata i energijske vrijednosti. Ako
je količina biljnih vlakana po jedinici namirnice ≥5 g ukupnu količinu ugljikohidrata u izračunu treba umanjiti
za polovinu količine biljnih vlakana (v.
dalje). U tom slučaju se jedna jedinica namirnica iz skupine mahunarki može
računati kao jedna ugljikohidratna jedinica (1 UH jedinica).
Praktična vrijednost
ovog sustava leži u činjenici da se njime na jednostavan način prikazuje kako se u
jednom obroku mogu zamjenjivati
različite namirnice istih skupina bez velike opasnosti da nastanu bitne razlike
u unosu hranjivih tvari i energije. Zgodan je primjer kada u obroku ne želimo
konzumirati npr. rižu ili krumpir pa ih jednostavno zamjenimo odgovarajućom
količinom kruha, ili kada uz količinu od pola tanjura graha uzmemo jednu krišku
kruha pri zadanoj ukupnoj količini ugljikohidrata, odnosno cijelu količinu
tanjura graha s tjesteninom, ali bez kruha.
Zapamtite:
1 JEDINICA NAMIRNICA ISTE SKUPINE =
SLIČNA KOLIČINA MAKRONUTRIJENATA =
PRIBLIŽNO JEDNAKA ENERGIJSKA VRIJEDNOST =
RAZLIČITA KOLIČINA SERVIRANJA
