Prikazani su postovi s oznakom glukoza u krvi. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom glukoza u krvi. Prikaži sve postove

nedjelja, 13. svibnja 2012.

Prehrana osoba sa šećernom bolešću


Temeljna načela liječenja šećerne bolesti su:

  • trajna, sveobuhvatna edukacija o šećernoj bolesti,
  • pravilna uravnotežena prehrana,
  • svakodnevna tjelesna aktivnost,
  • samokontrola  i samonadzor,
  • primjena lijekova za održavanje normalne razine glukoze u krvi.

Pridržavajući se temeljnih načela liječenja, osoba sa šećernom bolešću može održavati poželjnu razinu glukoze u krvi, odnosno postići zadane ciljeve dobre regulacije šećerne bolesti. Pravilna uravnotežena prehrana, uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost ima ključnu ulogu u liječenju šećerne bolesti. Preporuke o pravilnoj prehrani, odnosno preporuke za unos hranjivih tvari u osoba sa šećernom bolešću bitno se ne razlikuju od preporuka za zdrave osobe. Međutim, kako na porast glukoze u krvi najviše utječe količina hranom unesenih ugljikohidrata, opće prehrambene smjernice donekle su prilagođene potrebama računanja dnevne količine ugljihohidrata unesene hranom i njihovim rasporedom po obrocima, a u ovisnosti o primjenjenoj terapiji tabletama i/ili inzulinom.

Način prehrane koji se preporuča osobama sa šećernom bolešću može postati poželjan odabir za cijelu obitelj, jer se osnovne prehrambene smjernice jednako odnose na zdravu populaciju kao i na osobe sa šećernom bolešću.

U svakodnevnoj prehrani se osobe sa šećernom bolešću trebaju pridržavati nekoliko osnovnih principa:

  • Raspodjeliti ukupan dnevni energijski (kalorijski) unos hranom u 3-6 obroka.
  • Osigurati najmanje 3 glavna obroka (zajutrak, ručak i večeru) i 2-3 međuobroka (doručak, užinu, noćni obrok) na dan, ovisno o liječenju, svakodnevnim obvezama i osobnim navikama.
  • Pridržavati se plana i redovitosti obroka u pravilnim razmacima.
  • Ne izostavljati ili spajati obroke (uzeti dva kao jedan, npr. preskakanje ručka često rezultira spajanjem kasnog ručka i večere u jedan obrok), što ima negativan utjecaj na razinu glukoze u krvi, odnosno može izazvati hipoglikemiju i/ili hiperglikemiju.
  • Postići umjerenost u količini obroka i raznovrsnost u odabiru namirnica.

U planiranju pravilne prehrane veoma je značajan individualni pristup svakoj osobi sa šećernom bolešću, pri čemu je važno uočiti njegove osobne navike, potrebe, svakodnevne obveze i način života te ih uskladiti i prilagoditi pravilima prehambenih smjernica u skladu s propisanom terapijom. Pri tome je temeljita, sveobuhvatna i dobro strukturirana  edukacija od iznimne važnosti. Najveći izazov predstavlja motivacija bolesnika i pokušaj mjenjanja od ranije usvojenih loših navika u prehrani i prilagodba novima. Svaki pokušaj prostog nametanja zabrana, bez temeljite edukacije o prehrani, energijskoj vrijednosti i sastavu hrane, te njenom izravnom utjecaju na regulaciju i kontrolu razine glukoze u krvi, neće donijeti dobre rezultate.

Svaku osobu sa šećernom bolešću treba motivirati na samokontrolu glukoze u krvi prije i poslije obroka, na vođenje dnevnika samokontrole, prehrane i tjelesne aktivnosti, kako bi  sami mogli uočiti promjene koje se događaju u regulaciji glukoze u krvi i time si osigurati veću slobodu izbora namirnica i osobnu kreativnost u planiranju prehrane. Osobni uspjeh u održavanju ravnoteže između prehrane, tjelesne aktivnosti i propisane terapije, koji rezultira dobrom regulacijom glikemije, svakako će doprinijeti daljnjoj motivaciji oboljelih.

Zaboravite izraz "zdrava" hrana. O hrani razmišljajte kao o dobroj za zdravlje, poželjnoj, preporučenoj, nepoželjnoj, lošoj, itd.