Ne zna se zasigurno tko je prvi u povijesti
počeo saditi vinovu lozu i proizvoditi vino, ali je poznato da se vinova loza
vrlo brzo proširila pa je danas možemo naći u svakome kutku svijeta gdje može
uspijevati. Osim što nedvojbeno djeluje
na promjenu raspoloženja (kao uostalom i sva alkoholna pića) pa stoga i izreka In vino veritas – U vinu je istina,
umjerena količina vina djeluje povoljno i na zdravlje. Priče o povoljnom učinku
vina na zdravlje datiraju još iz antičke povijesti, kada su mu se pripisivala
razna, više ili manje potvrđena ljekovita svojstva. Danas su neka od tih
svojstava i znanstveno potvrđena pa možemo slobodno kazati da umjerena količina
vina uz obroke koristi zdravlju.
Pojednostavljeno, vino je alkoholno piće koje se dobiva alkoholnom fermentacijom
grožđanog soka – mošta, a sastoji od vode, ponekad i nefermentiranog šećera,
etilnog alkohola, malo glicerina, kiseline, tanina (crno vino), vitamina,
minerala, polifenola i flavonoida.
Potvrđeno je primjerice da male
količine etilnog alkohola imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara.
Etanol djeluje na srce i krvotok tako da širi krvne žile te pozitivno djeluje
na krvni tlak, smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka i utječe na povećanje
HDL – „dobrog“ kolesterola. Polifenoli koji se nalaze u crnom vinu (a potječu
iz ljuske, koštica i peteljki grožđa) antioksidativnim
djelovanjem sprečavaju nastanak masnog aterosklerotskog plaka u krvnim žilama.
Antioksidansi se vežu na štetne slobodne
radikale i time sprječavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka. Najdjelotvorniji
je resveratrol koji blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu
funkciju. Resveratrol može djelovati zaštitno na živčani sustav stimulirajući
formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz
mozak. Nadalje, resveratrol sprečava stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuje
veličinu ugruška i time smanjuje rizik od moždanog udara.
Valja napomenuti da crna vina imaju dvadeset
puta više polifenola nego bijela vina, zbog razlike u proizvodnom procesu
tijekom kojeg alkohol kod proizvodnje crnog vina izvlači sve korisno što se
nalazi u koži, košticama i peteljkama grožđa. Crno vino sadrži oko 5
mg/l resveratrola, a ta se količina nalazi u otprilike dvije čaše.
Preporučena količina crnog vina je
dvije čaše od 1 dl na dan za žene i tri čaše od 1 dl za muškarce.
Svaka količina
preko te mjere pretvara pozitivne učinke vina na zdravlje u izuzetno negativne.
Prekomjerno uživanje alkohola za posljedicu može imati u prvom redu ovisnost o
alkoholu uz brojne socijalne i obiteljske probleme te iznimno loše posljedice
po zdravlje, od povišenja krvnog tlaka, debljine, nastanka ciroze jetre,
oštećenja živčanog sustava i moždanog udara, pa do razvoja malignih bolesti.
Postoje skupine iznimno osjetljive
na djelovanje alkohola. Za djecu je alkohol otrov pa ga uopće ne smiju konzumirati. Alkohol trebaju
izbjegavati trudnice i osobe s čirom na želucu i dvanaesniku, a crno vino osobe
s hemeroidima. Nadalje, osobe s hipertireozom i gihtom također trebaju
izbjegavati alkohol, dok je osobama s upalom gušterače ili jetre alkohol
potpuno zabranjen. Osobe ovisne o alkoholu treba liječiti uz potpunu doživotnu
zabranu ispijanja. Stoga, In aqua sanitas
– U vodi je zdravlje!
Za osobe s dijabetesom slijedi tekst
u nastavku:
Alkohol u prehrani osoba s dijabetesom
Alkohol nema
nutritivnu vrijednost, ali ima energijsku pa se u planiranju jelovnika ubraja u
energijski unos. Alkohol je kao posebna skupina uključen u ADA Liste zamjena jednakovrijednih namirnica,
pri čemu je jedna jedinica ekvivalentna energijskom unosu od 100 kcal (≈15 g
apsolutnog alkohola). To je energija koja se uračunava u dnevni energijski unos
pri konzumaciji 1,5 dl vina, 0,33 L piva ili 0,5 dl žestice.
Jedan gram alkohola
izgaranjem daje 7 kcal energije.
1 g AL = 7 kcal (29,308
kJ)
Kako za metabolizam alkohola nije potreban inzulin, nije ga
potrebno uračunati kod računanja dnevne količine ugljihohidrata u
prilagođavanju doza inzulina. Međutim, neka alkoholna pića sadrže ostatne ili
dodane šećere koje je potrebno uračunati, posebno pri konzumaciji veće količine
npr. desertnih vina, piva ili slatkih likera, što praktično znači da npr. čašu piva
(0,33 L) treba računati kao jednu ugljikohidratnu jedinicu (15 g UH).
U osoba sa šećernom
bolešću alkohol izaziva hipoglikemiju (nisku razinu glukoze u krvi), jer
sprječava oslobađanje glukoze iz jetrenog glikogena već pri koncentraciji u
krvi od 0,45%. Znakovi alkoholne opijenosti, odnosno djelovanja alkohola na
središnji živčani sustav slični su znakovima hipoglikemije pa ih je lako moguće
zamjeniti. Stoga oprez!
Osobama koje su na liječenju inzulinom ili tabletama koje potiču
izlučivanje inzulina, preporuča se alkohol uzimati uz hranu, kako bi se
izbjegla opasnost od hipoglikemije.
Nadalje, alkohol nepovoljno djeluje na metabolizam masnoća
(triglicerida)uzrokujući nakupljanje masnoća u jetrenim stanicama (masnu
degeneraciju jetre), što može dovesti do ciroze jetre. Kod dijabetičara koji se
liječe određenim tabletama (derivatima sulfonilureje)alkohol može izazvati
reakciju sličnu kao u liječenju alkoholizma antabus tabletama.
Općenito, ne
preporuča se više od jednog alkoholnog pića na dan za žene, odnosno ne više od
dva za muškarce, u količinama navedenim kao jedna jedinica.