In vino veritas, in aqua sanitas!

Ne zna se zasigurno tko je prvi u povijesti počeo saditi vinovu lozu i proizvoditi vino, ali je poznato da se vinova loza vrlo brzo proširila pa je danas možemo naći u svakome kutku svijeta gdje može uspijevati.  Osim što nedvojbeno djeluje na promjenu raspoloženja (kao uostalom i sva alkoholna pića) pa stoga i izreka In vino veritas – U vinu je istina, umjerena količina vina djeluje povoljno i na zdravlje. Priče o povoljnom učinku vina na zdravlje datiraju još iz antičke povijesti, kada su mu se pripisivala razna, više ili manje potvrđena ljekovita svojstva. Danas su neka od tih svojstava i znanstveno potvrđena pa možemo slobodno kazati da umjerena količina vina uz obroke koristi zdravlju.  Pojednostavljeno, vino je alkoholno piće koje se dobiva alkoholnom fermentacijom grožđanog soka – mošta, a sastoji od vode, ponekad i nefermentiranog šećera, etilnog alkohola, malo glicerina, kiseline, tanina (crno vino), vitamina, minerala, polifenola i flavonoida.

Potvrđeno je primjerice da male količine etilnog alkohola imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara. Etanol djeluje na srce i krvotok tako da širi krvne žile te pozitivno djeluje na krvni tlak, smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka i utječe na povećanje HDL – „dobrog“ kolesterola. Polifenoli koji se nalaze u crnom vinu (a potječu iz ljuske, koštica i peteljki  grožđa) antioksidativnim djelovanjem sprečavaju nastanak masnog aterosklerotskog plaka u krvnim žilama. Antioksidansi  se vežu na štetne slobodne radikale i time sprječavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka. Najdjelotvorniji je resveratrol koji blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu funkciju. Resveratrol može djelovati zaštitno na živčani sustav stimulirajući formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz mozak. Nadalje, resveratrol sprečava stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuje veličinu ugruška i time smanjuje rizik od moždanog udara.

Valja napomenuti da crna vina imaju dvadeset puta više polifenola nego bijela vina, zbog razlike u proizvodnom procesu tijekom kojeg alkohol kod proizvodnje crnog vina izvlači sve korisno što se nalazi u koži, košticama i peteljkama grožđa. Crno vino sadrži oko 5 mg/l resveratrola, a ta se količina nalazi u otprilike dvije čaše.

Preporučena količina crnog vina je dvije čaše od 1 dl na dan za žene i tri čaše od 1 dl za muškarce. 

Svaka količina preko te mjere pretvara pozitivne učinke vina na zdravlje u izuzetno negativne. Prekomjerno uživanje alkohola za posljedicu može imati u prvom redu ovisnost o alkoholu uz brojne socijalne i obiteljske probleme te iznimno loše posljedice po zdravlje, od povišenja krvnog tlaka, debljine, nastanka ciroze jetre, oštećenja živčanog sustava i moždanog udara, pa do razvoja malignih bolesti.

Postoje skupine iznimno osjetljive na djelovanje alkohola. Za djecu je alkohol otrov pa ga uopće  ne smiju konzumirati. Alkohol trebaju izbjegavati trudnice i osobe s čirom na želucu i dvanaesniku, a crno vino osobe s hemeroidima. Nadalje, osobe s hipertireozom i gihtom također trebaju izbjegavati alkohol, dok je osobama s upalom gušterače ili jetre alkohol potpuno zabranjen. Osobe ovisne o alkoholu treba liječiti uz potpunu doživotnu zabranu ispijanja. Stoga, In aqua sanitas – U vodi je zdravlje!

Za osobe s dijabetesom slijedi tekst u nastavku:

Alkohol u prehrani osoba s dijabetesom

Alkohol nema nutritivnu vrijednost, ali ima energijsku pa se u planiranju jelovnika ubraja u energijski unos. Alkohol je kao posebna skupina uključen u ADA Liste zamjena jednakovrijednih namirnica, pri čemu je jedna jedinica ekvivalentna energijskom unosu od 100 kcal (≈15 g apsolutnog alkohola). To je energija koja se uračunava u dnevni energijski unos pri konzumaciji 1,5 dl vina, 0,33 L piva ili 0,5 dl žestice.

Jedan gram alkohola izgaranjem daje 7 kcal energije. 

1 g AL = 7 kcal (29,308 kJ)

Kako za metabolizam alkohola nije potreban inzulin, nije ga potrebno uračunati kod računanja dnevne količine ugljihohidrata u prilagođavanju doza inzulina. Međutim, neka alkoholna pića sadrže ostatne ili dodane šećere koje je potrebno uračunati, posebno pri konzumaciji veće količine npr. desertnih vina, piva ili slatkih likera, što praktično znači da npr. čašu piva (0,33 L) treba računati kao jednu ugljikohidratnu jedinicu (15 g UH).

U osoba sa šećernom bolešću alkohol izaziva hipoglikemiju (nisku razinu glukoze u krvi), jer sprječava oslobađanje glukoze iz jetrenog glikogena već pri koncentraciji u krvi od 0,45%. Znakovi alkoholne opijenosti, odnosno djelovanja alkohola na središnji živčani sustav slični su znakovima hipoglikemije pa ih je lako moguće zamjeniti. Stoga oprez!

Osobama koje su na liječenju inzulinom ili tabletama koje potiču izlučivanje inzulina, preporuča se alkohol uzimati uz hranu, kako bi se izbjegla opasnost od hipoglikemije.

Nadalje, alkohol nepovoljno djeluje na metabolizam masnoća (triglicerida)uzrokujući nakupljanje masnoća u jetrenim stanicama (masnu degeneraciju jetre), što može dovesti do ciroze jetre. Kod dijabetičara koji se liječe određenim tabletama (derivatima sulfonilureje)alkohol može izazvati reakciju sličnu kao u liječenju alkoholizma antabus tabletama.

Općenito, ne preporuča se više od jednog alkoholnog pića na dan za žene, odnosno ne više od dva za muškarce, u količinama navedenim kao jedna jedinica.