Masti su uz ugljikohidrate najvažniji izvor, ali i zaliha energije. Sastavni su dio staničnih struktura i nekih hormona, služe kao toplinski izolator i zaštita od mehaničke sile te omogućuju apsorpciju vitamina topivih u mastima - A, D, E i K. Ljudski organizam može sintetizirati sve masne kiseline koje treba za rast i život osim dviju, a to su linolna (omega-6) i alfa-linolenska kiselina (omega-3). Zato ih nazivamo esencijalnima, jer se moraju nužno unositi hranom u organizam. Masti su po svom kemijskom sastavu esteri masnih kiselina. Masne kiseline mogu biti zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.
Jedan gram masti
izgaranjem daje 9 kcal energije.
1 g MA = 9 kcal (37,681
kJ)
Masti
se u namirnicama nalaze u tekućem ili krutom stanju. Masti u tekućem stanju su ulja, koja su uglavnom
esteri nezasićenih masnih kiselina,
pretežito oleinske. Ulja se dobivaju iz namirnica biljnog podrijetla - iz plodova
maslina i raznih vrsta sjemenja (suncokreta, lana, sezama), kukuruznih i
pšeničnih klica, uljane repice, buće i soje. U krutom stanju su masti
životinjskog podrijetla (osim ribljeg ulja) - svinjska mast, mast peradi,
loj i maslac. Životinjske masti su većinom esteri
zasićenih masnih kiselina, palmitinske i stearinske.
Masti
u prehrani možemo podijeliti na vidljive
i nevidljive. Vidljive masti su različita ulja, svinjska mast, maslac, itd.
Nevidljive masti su one koje se nalaze u namirnicama poput mlijeka, sireva,
vrhnja, jaja, mesa, ribe, orašastih plodova i sjemenja, itd. Nevidljive masnoće stoga značajno pridonose
ukupnoj količini unesenih masti u svakodnevnoj prehrani pa pri planiranju
prehrane o tome treba voditi računa.
Uvjetno,
masti možemo podijeliti na dobre i loše.
Dobre masti, bogate jednonezasićenim i
višenezasićenim masnim kiselinama nalaze se u raznim uljima (maslinovo,
sojino, kukuruzno, bučino, riblje, repičino, suncokretovo, itd.), orašastim plodovima i sjemenkama, a loše, bogate zasićenim, transmasnim
kiselinama i kolesterolom, u svinjskoj masti, crvenom mesu, koži peradi,
mlijeku, maslacu, siru, jajima, prženoj hrani, itd.
U prehrani se preporučuje
pretežito koristiti biljna ulja bogata nezasićenim mastima, te da ukupni unos
masti u prehrani odraslih osoba ne premašuje više od 20-35% dnevnog
energijskog unosa. Unos zasićenih masti
za osobe sa šećernom bolešću treba ograničiti na <7% ukupnog energijskog
unosa, višestruko nezasićenih na ≤10%, a
jednostruko nezasićenih masti na >10%. U prehrani djece i mladih, kao i u
osoba s povećanim energijskim potrebama, udio masti u ukupnoj energiji može se
povećati na 35%.
Preporuke
o dnevnom unosu masti:
Ukupne
masti (20-35%):
1 g masti = 9 kcal (37,8 kJ)
|
Prekomjeran unos hrane bogate
zasićenim mastima i transmasnim kiselinama može povećati razinu kolesterola u
krvi, posebno LDL („lošeg”) kolesterola. Transmasne kiseline snižavaju razinu
HDL („dobrog”) kolesterola pa unos
hranom treba strogo ograničiti.
Jednonezasićene masne kiseline
snižavaju razinu LDL kolesterola i preporučuju se u primjerenim količinama.
Višenezasićene masne kiseline snižavaju LDL kolesterol, ali istodobno i
razinu HDL.
|
Preporučene
vrijednosti masnoća u krvi:
|
Nema komentara:
Objavi komentar