Energijske potrebe i preporučeni dnevni energijski unos (1)

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO): Energijske potrebe pojedinca jednake su unosu energije hranom, koja je u ravnoteži s energijskom potrošnjom, a pri tome su sastav tijela, tjelesna masa i razina tjelesne aktivnosti u skladu s dugoročnim zdravljem. One omogućavaju održavanje ekonomski nužne i socijalno poželjne tjelesne aktivnosti. Za trudnice, dojilje i djecu energijske potrebe uključuju energiju potrebnu za stvaranje novog tkiva ili dojenje.

Izvori energije za ljudski organizam su ugljikohidrati, masti i bjelančevine iz hrane. Energija iz hrane oslobađa se u procesima metabolizma pri čemu se dio energije koristi za obavljanje funkcija nužno potrebnih za održanje života (disanje, rad srca i mozga), a dio kao pogonsko gorivo za rad, odnosno kretanje. Veći dio stvorene energije iz hrane – 75% oslobađa se u obliku topline, a manji dio u rad – 25%. 

Energijske potrebe čovjeka mogu se izračunati ili izmjeriti uz pomoć nekoliko metoda. Energijske potrebe pojedinca ovise o potrošnji energije. Ukupnu dnevnu energijsku potrošnju čine potrošnja energije u mirovanju, termički učinak hrane i termički učinak tjelesne aktivnosti.

Najveća i najkonstantnija komponenta dnevne energijske potrošnje je potrošnja energije u mirovanju, odnosno bazalni metabolizam (eng. Basal Metabolic Rate - BMR), koji se definira kao minimalna energijska potrošnja pojedinca. Udio potrošnje energije u mirovanju iznosi 60-75% dnevne energijske potrošnje. 

Bazalni metabolizam je najmanja količina energije koja je potrebna da bi se u normalnom stanju održale temeljne životne funkcije budnog organizma (disanje, rad srca i mozga). Od mišićnih djelatnosti jedino je održavanje mišićnog tonusa uključeno u bazalni metabolizam. Već miran, uspravan stav zahtjeva povećanje potrošnje energije za 10%. Svaka osoba ima različit bazalni metabolizam što ovisi o dobi, spolu, veličini i sastavu tijela, prehrambenim navikama, genetskoj predispoziciji, tjelesnoj temperaturi i dr. Kako bismo saznali nečiji BMR, mjeriti bi se trebalo odmah nakon buđenja i prije ikakve aktivnosti, što je nepraktično, stoga se gotovo uvijek mjeri potrošnja energije u mirovanju, odnosno vrši procjena energijske potrošnje izračunom iz jednadžbi. U primjeni je nekoliko različitih jednadžbi za procjenu energijske potrošnje, kojima se u ovom tekstu nećemo posebno baviti. Naime, u planiranju dnevnih energijskih potreba koristiti ćemo se jednostavnom i lako primjenjivom metodom koja se temelji na Indeksu Tjelesne Mase – ITM (eng. Body Mass Indeks – BMI).

Komponenta dnevne energijske potrošnje koja najviše varira je potrošnja energije za tjelesnu aktivnost i može iznositi 100 kcal za vrlo neaktivnu do 3000 kcal za vrlo aktivnu osobu. Udio potrošnje energije za tjelesnu aktivnost iznosi u prosjeku 15 do 30% ukupne dnevne energijske potrošnje.

Termički učinak hrane se odnosi na povećanje energijske potrošnje nakon konzumiranja hrane, a potrebna je za apsorpciju, transport, pohranu i metabolizam hranjivih tvari. Ovisi o omjeru makronutrijenata u obroku, jer se njihov metabolički trošak razlikuje, a najveći je za bjelančevine, 15-30%. Udio potrošnje energije za termički učinak hrane iznosi oko 10% dnevne energijske potrošnje. Dodatna energija troši se u slučaju bolesti ili ozljeda, o čemu treba voditi računa prilikom izračuna potrebnog unosa hrane ili visokoenergijskih gotovih pripravaka. 

*Tablica 1. Procjene dnevnih energijskih potreba prema spolu i dobi za tri razine tjelesne aktivnostia (u kcal). Izračunate vrijednosti predstavljaju energijske potrebe za održavanje ravnoteže energije, a određene su prema spolu i dobi za tri različite razine tjelesne aktivnosti. Energijske razine se izmjenjuju za vrijednosti od približno 200 kcal i dobivene su uporabom jednadžbe Medicinskog instituta Američke akademije znanosti (Institute of Medicine)

		Razina tjelesne aktivnosti b,c,d
Spol	Dob (godine)	Sjedelačkab	Umjerena c	Aktivnad
Djeca	2–3	1000	1000–1400e	1000–1400e
Žene	4–8 9–13 14–18 19–30 31–50 51+	1200 1600 1800 2000 1800 1600	1400–1600 1600–2000 2000 2000–2200 2000 1800	1400–1800 1800–2200 2400 2400 2200 2000–2200
Muškarci	4–8 9–13 14–18 19–30 31–50 51+	1400 1800 2200 2400 2200 2000	1400–1600 1800–2200 2400–2800 2600–2800 2400–2600 2200–2400	1600–2000 2000–2600 2800–3200 3000 2800–3000 2400–2800

 

^aPrikazane energijske razine se temelje na procjeni energijskih potreba (Estimated Energy Requirements – EER), koje su po izvještaju Medicinskog instituta  Američke akademije znanosti, 2002. o dnevnom referentnom unosu makronutrijenata (DRI), izračunate prema dobi, spolu i razini tjelesne aktivnosti za pojedine standardne veličine. Standardna veličina prema IOM (Institute of Medicine), temelji se na medijanu (srednjoj vrijednosti) visine i težine za dob iznad 18 godina i medijanu visine i težine za visinu koja daje ITM (Indeks Tjelesne Mase ili BMI) od 21,5 za odrasle žene i 22,5 za odrasle muškarce.

^bSjedelački način života znači vrlo laganu tjelesnu aktivnost, u skladu s uobičajenom svakodnevnicom.

^cUmjerena aktivnost je način života koji uključuje tjelesne aktivnosti poput svakodnevne šetnje duljinom od 1,5 do 5 km dnevno intenzitetom od 2,5 do 5 km na sat, kao dodatak svakodnevnoj laganoj aktivnosti.

^dAktivna razina pretpostavlja način života koji uključuje razinu tjelesne aktivnosti ekvivalentnu pješačenju dužem od 5 km dnevno, intenzitetom od 5 do 7 km  na sat, kao dodatak svakodnevnoj laganoj aktivnosti.

^eEnergijske razine se mogu prilagođavati različitim potrebama u ovisnosti o dobi unutar istih skupina. Djeci i adolescentima rastu energijske potrebe s godinama života. Odraslima se smanjuju energetske potrebe s godinama starosti.

*DIETARY GUIDELINES FOR AMERICANS, 2005, TABLE 3. Estimated Calorie Requirements (in Kilocalories) for Each Gender and Age Group at Three Levels of Physical Activity^a

Obilježen Europski dan debljine

Evo još malo vijesti o debljini u Hrvata:

Zagrebački Gradski ured za zdravstvo i branitelje u suradnji s Udrugom za prevenciju prekomjerne težine obilježilo je Europski dan debljine (21. svibnja) okruglim stolom "Magija debljanja - zašto i kako se deblja" na kojem je istaknuto da u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu težinu ima 60 posto odraslih i 19 posto djece.

 

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, dr. Mirko Koršić istaknuo je da je u Hrvatskoj 60 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a njih 20 posto je debelo. Naglasio je da prekomjernu tjelesnu težinu ima 19 posto djece, a sedam posto ih je debelo. Kao glavne uzroke naveo je genetiku, postojeći ubrzani stil života, socioekonomske i kulturološke čimbenike.

"Osamdesetih godina nastao je trend debljanja u Europi, otkada je dostupna jeftina, loša i visokokalorična hrana sa slabim nutritivnim kvalitetama", rekao je Koršić na okruglom stolu održanom na Tribinama grada Zagreba. Dodao je da su prepoznavanje uloge debljine i s njom povezanih bolesti, kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne i maligne bolesti, najvažnija karika za početak prevencije i liječenja debljine.

Predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, Sonja Njunjić pročitala je poruku predsjednika Hrvatskog sabora, Borisa Šprema koji je poručio da obilježavanje Europskog dana protiv debljine pridonosi širenju spoznaje o korisnim i zdravim navikama koje mogu djelovati kao prevencija prekomjerne težine i debljine te postizanju održavanja zdravlja pojedinca i cjelokupnog društva.

Istaknula je da ljudi nisu u stanju napraviti pozitivnu promjenu u životu i promijeniti svoj životni stil koji je doveo do prekomjerne težine i drugih bolesti. "Situacija je vrlo loša, u Zagrebu gotovo 47 posto građana ima prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga 20 posto ih je debelo, što znači da imaju potrebu ići na određene modele liječenja", rekla je Njunjić.

U ime ministra zdravlja Rajka Ostojića okupljenima se obratila dr. Sanja Predavec rekavši da je debljina epidemija 20. stoljeća te izrazila nadu da će okrugli stol pridonijeti osvješćivanju javnosti o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, dr. Željko Metelko upozorio je da je debljina osobni luksuz i javni trošak te da vodi skraćenju života i bankrotu zdravstvenog sustava. "Sve počinje s prvom suvišnom žlicom hrane ili čaše pića, a završava skraćenjem životnog vijeka za oko osam i pol godina", rekao je Metelko.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko Filipović podsjetio je da je Agencija prije nekoliko mjeseci od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobila zadaću napraviti kurikulum zdravstvenog odgoja u kojem će, rekao je, važno mjesto imati modul "Zdravi život" u okviru kojega je zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, osobna higijena i mentalno zdravlje.

Psihijatar Veljko Đorđević naglasio je da je nužno povećati tjelesnu aktivnost od najranijih dana te mijenjati životne navike, a kronični stres istaknuo kao uzrok prekomjerne konzumacije hrane.

Endokrinolog Jozo Jelčić rekao je da je današnja epidemija debljine posljedica brzog stila života. "Čovjek pada pod utjecaj nerealnih želja koje vrlo često ne može stići ni uspjeti ostvariti, i u toj utrci nema vremena za samog sebe što daje oblik prehrane koji nužno vodi u debljinu", rekao je Jelčić.

Lidija Hrastić Novak iz Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje istaknula je da grad Zagreb prednjači u borbi protiv mnogih bolesti pa tako i pretilosti te naglasila da je jedan od ciljeva projekta "Zagreb, zdravi grad" prevencija prekomjerne tjelesne težine.

Okrugli stol održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

www.hina.hr

I tko kaže da nismo u Europi?